Istorijat plivanja u Zrenjaninu i razvoj plivačkog kluba


Plivački klub "Proleter" iz Zrenjanina, jedan je od najstarijih u zemlji. Prve oblike plivačkog sporta u gradu na Begeju, hroničari su zabeležili na prelazu u dvadeseti vek. Preduslove za razvoj ovog sporta darivao je krivudavi Begej, koji je ljudima nametao potrebu savlađivanja "veštine održavanja i kretanja na vodi".

Prvo javno kupalište otvoreno je 26. maja davne 1855. godine na levoj obali Begeja, a drugo, čuveni “Brankovan”, 1877. godine. Ta dva kupališta bila su solidna osnova za utemeljivanje plivačkog sporta u ovom gradu.

Zabeleženo je da je prvo plivačko takmičenje održano 1881. godine. Bio je to dvoboj dvojice bečkerečkih plivačkih entuzijasta: apotekara Groba i doktora Mongolda, u kojem je pobedio apotekar. Organizovano plivanje u Zrenjaninu, međutim, datira iz 1892., a prvo zvanično takmičenje održano je 27. avgusta 1894. godine. Toga dana održano je takmičenje u brzom i tzv. “lovačkom” plivanju, dok su takmičenja po međunarodnim pravilima počela da se organizuju od 20. avgusta 1906. godine.

Sledeći dalje hronologiju plivačkog sporta, dolazi se do podatka da je 1. avgusta 1919. godine osnovan Plivački klub “Viktorija”, kada su počela da se organizuju mnogobrojna takmičenja u plivanju, ronjenju i skokovima u vodu. Tri godine kasnije, Plivački klub “Viktorija” nastupa na međunarodnom takmičenju u Žombolju u Rumuniji.

Plivački sport u Zrenjaninu doživljava pravu renesansu tek posle Drugog svetskog rata. Odmah nakon oslobođenja, obnovljen je rad Sportskog društva i nastavljeno sa plivačkim aktivnostima.

Godina 1947. biće ubeležena crvenim slovima u kalendar značajnih događaja Plivačkog kluba “Zrenjanin“. Te godine, naime, spajaju se sve sportske organizacije u jedinstveno Sportsko društvo “Proleter”. Ova godina je takođe značajna i po podatku da je plivalište “Brankovan" dobilo noćno osvetljenje i 50-metarsko plivalište sa osam staza.

Iste godine počela je era dobrih plivača. Pod rukovodstvom advokata Stoleta Mihajlovića, Zrenjanin je dobio vrsne plivače: Miroslava Momirovskog, prvaka Jugoslavije na 300 m mešovito, Lasla Bala, Milana Ercegana, Jovana i Petra Dropca, Loranta Varadija, Karolja i Šarlotu Engl, Nadu Gaborov, Stevana Brankovana i mnoge druge. Veliko priznanje u Zrenjanin je stiglo 1954. godine kada je Stole Mihajlović postavljen za trenera državne reprezentacije.

Po povratku iz Torina sa evropskog prvenstva, zrenjaninski plivači su počeli prvi da plivaju delfin tehniku. U tom periodu, od 1952. do 1957. godine, pod rukovodstvom Stevana Kiurskog, stvorena je nova generacija plivača koji se mogu smatrati draguljima zrenjaninskog plivanja. Među njima su: Milan Mihajlov-Ludaja, prvi slatkovodni plivač koji je probio granicu od 1 minuta na 100 m kraul, zatim Stevan Nikin Čipe, prvi "žabar" – prvak Jugoslavije na 100 m kraul, Mira Mađarev, Slavka Vijatov, Dušanka Meznar Čvarak, Ivan Jagodić, Nikola Prodanović, Miloš i Mara Nikolić,prvaci Jugoslavije i reprezentativci. I ko zna dokle bi ovi daroviti plivači pronosili slavu zrenjaninskog sporta da zagađena voda Begeja nije prekinula aktivnosti ove uspešne generacije.

Do nove renesanse plivačkog sporta u Zrenjaninu dolazi 1962. godine. Stvaraju se novi uslovi za vrhunske rezultate. Već 1964. godine, sada pod rukovodstvom profesora DIF-a Miloša Popova, pionirska ekipa “Proletera” osvaja drugo mesto na prvenstvu Jugoslavije. Rođeni su novi asovi: Nada i Vera Brankovan, Ana Konrad, Seica Momirov, Milica Murgulov, Božana Stankov, Jelenko Ognjenović, Bora Garčev, Miodrag Prekajski, Zoran Murgulov, Erne Švirtlih i drugi. Ova sjajna generacija svoj vrhunac ostvarila je1967. godine ulaskom u II saveznu plivačku ligu.

Reka Begej je sudbinski bila vezana za zrenjaninske plivače. I kao što se ranije događalo, ova hirovita reka je preplavila i totalno uništila plivalište “Brankovan”, što je doprinelo privremenom gašenju plivačkih aktivnosti u gradu.

Puštanjem u rad otvorenog bazena 1973. godine, u Zrenjaninu su stvoreni uslovi za rad i započela je borba za povratak plivača, odnosno “Proletera“ na jugoslovensku plivačku scenu. Premda je bazen korišćen isključivo u letnjim mesecima, radilo se strpljivo i uporno. “Proleter” je polako, ali sigurno zauzimao sve značajnije mesto u jugoslovenskom plivanju.

Pokriveni bazen, otvoren 2. oktobra 1981. godine, pružio je veliku šansu za ponovni uzlet “Proletera”. Stvara se jedna od najuspešnijih generacija plivača u gradu na Begeju. Godine 1986, nakon više od dve decenije, Zrenjaninci postižu veliki uspeh: postaju prvaci Jugoslavije u pionirskoj konkurenciji. Ta darovita generacija plivača iznedrila je mnoge šampione i jugoslovenske reprezentativce, koji su osvojili i više medalja na prvenstvu Balkana, obarali državne rekorde i učestvovali na evropskom omladinskom šampionatu. Između ostalih, to su: Ines Mijatov, šestostruki prvak Jugoslavije, Maja Berbakov, Dušanka Kozlovački, Silvija Balint, Milena Batanjac, Biljana Nanić, Mirko Mirkov, Ljubodrag Slankamenac, Robert Čizmadija, Dragan Mirkov, Siniša Rodić, Aleksandar Stanojević... Kao učesnik finala ekipnog prvenstva i Kupa Jugoslavije, ova generacija se probila u sam vrh jugoslovenskog plivanja.